Često na Bundeku zastanem pred Gandhijevim kipom gdje pozlaćenim slovima stoji citat: „Ne postoji put k miru, mir je put.“ Mir. To je stanje koje godi našoj glavi, koliko i našim crijevima. Kad u crijevima zavlada nemir pa vlast preuzmu krive bakterije naše mikrobiote (što nazivamo disbiozom), otvaramo si širom vrata za mnoge bolesti. Bolesti kakve ne bismo nikad povezali s crijevima. Uzmimo, primjerice, masnu jetru. Kad nam ljudi kažu da im je dijagnosticirana masna jetra, prvo ćemo pomisliti kako sigurno vole „papati“ slatko i masno ili pak „popiti koju čašicu više“. Mast i alkohol nisu sami na tom „zadatku“. Imaju još jednog „partnera u zločinu“ koji jetru skrivečki čini masnom: disbiozu. Ona povećava propusnost crijeva. Nije dobro da su nam crijeva propusna (popularno nazvana „leaky gut“) jer će bakterije i njihovi toksini iz crijeva dospjeti krvlju ravno do jetre oštećujući njezino tkivo i čineći je masnom. Zato želimo postići i održavati „mir“ u crijevima (taj „mir“ nazivamo eubiozom). Tad su na vlasti prave bakterije naše mikrobiote: one vrijedne i dobroćudne. Čitava ideja obogaćivanja jogurta dobrim bakterijama proizašla je upravo iz namjere postizanja ravnoteže mikrobiote u crijevima. Mirna crijeva, mirna glava.
Brak industrije i znanosti
Kakva je to veza između znanstvenih istraživača na nekom institutu i prehrambenih tehnologa koji proizvode naš omiljeni jogurt s dobrim bakterijama? Jedni bez drugih ne mogu. Znanstvenici će otkriti koje su bakterije dobre, zašto su nam dobre, što nam dobroga rade, kako to rade i koliko ih mora biti da bi činile dobro zdravlju. Tu u priču ulaze prehrambeni tehnolozi, koji na temelju svih tih informacija stvaraju ukusan i hranjiv funkcionalan jogurt superbogat dobrim bakterijama. Takav jogurt ima zadatak očuvati i poboljšati naše zdravlje. Znanstvenici već dulje vrijeme istražuju koji učinak na zdravlje ima pojedina dobra bakterija ili pak ekipa dobrih bakterija. Kako bi to otkrili, nije dovoljno istraživati samo na stanicama i životinjama, već je potrebno dokazati taj isti učinak i na ljudima, i to na velikom broju ljudi, kvalitetno provođenim istraživanjima. Samo tad će stroga Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) dati zeleno svjetlo prehrambenoj industriji da na funkcionalnom jogurtu s točno određenom dobrom bakterijom napiše što će poboljšati u našem zdravlju. Tu tvrdnju nazivamo zdravstvenom tvrdnjom. No EFSA, no tvrdnja. Do tada, hajdemo uroniti u najnovija saznanja dobivena istraživanjem učinka jogurta s dobrim bakterijama na ljude.
Jedan funkcionalan jogurt na dan tjera bolest iz kuće van
Funkcionalni jogurti već se dugo preporučuju kao pomoćna (dodatna) terapija kod visoke razine kolesterola u krvi. Upravo je ovaj mjesec – friško, friško – objavljen rad koji je objedinio rezultate 39 istraživanja o unosu jogurta s dobrim bakterijama kod ljudi s viosokim kolesterolom. Bilo je uključeno više od 2200 ispitanika (to je puno). Takav rad nazivamo metaanalizom. Stručan naziv za istraživanje provedeno na ljudima jest kliničko istraživanje. Autori metaanalize zaključili su da jogurti s dobrim bakterijama mogu pomoći u smanjenju razine lošeg kolesterola i ukupnog kolesterola ako se unose barem 8 tjedana. Zanimljivo je da je pad kolesterola u krvi bio veći kod muškaraca nego kod žena.
Metabolički sindrom (poznat i kao sindrom X) stanje je koje prethodi dijabetesu, karakteristično po tome što nam tijelo luči mnogo inzulina, a naše stanice ne reagiraju na njega. Kao da inzulin stalno kuca na vrata stanicama, a njima je toliko dosta svega da ne otvaraju vrata. Tad govorimo o rezistenciji na inzulin. Razina inzulina povezana je s razinom mokraćne kiseline u krvi. Što više mokraćne kiseline ima, to su količina inzulina te otpor stanica na inzulin veći. Ljudi s metaboličkim sindromom često imaju visoku mokraćnu kiselinu u krvi (čuli smo sigurno za giht) te su u stanju oksidacijskog stresa. U takvom stanju molekule koje oštećuju proteine, masti i DNA naših stanica (oksidansi) prevladavaju nad molekulama koje čuvaju stanice od okisdacijskog oštećenja (antioksidansi). Nakon što su ispitanici s metaboličkim sindromom 8 tjedana jeli jogurt s određenim dobrim bakterijama, istraživači su primijetili kako im se razina oskidacijskog stresa u stanicama te razina mokraćne kiseline u krvi smanjila. Autori istraživanja zaključili su kako konzumacija jogurta s dobrim bakterijama može smanjti oksidacijski stres i razinu mokraćne kiseline u krvi kod ljudi koji imaju rezistenciju na inzulin, odnosno sindrom X. Naša se priča uskoro nastavlja u drugom dijelu. A do tada – jogurt u ruke i no stress!
Autor:
Sandra Zugan, mag. nutr.
